Fakultetska nastava obično podrazumijeva teorijski i praktični dio. Teorijski je dio obično rezerviran za predavanja, kolokvije i ispite, proučavanje literature i razmjenu znanja i iskustava s kolegama. Praktično iskustvo možete steći na razne načine – ponajprije pohađanjem vježbi na fakultetu, ali i učlanjenjem u studentsku udrugu, kroz razne studentske poslove, volontiranjem, demonstraturama ili pak na terenu. Terenska nastava idealna je prilika za stjecanje ekspertize tijekom putovanja diljem Hrvatske i šire te upoznavanje s novim kolegama, profesorima ili stručnjacima. Od čega se sastoji terenska nastava, gdje su sve dosad bili, koje su prednosti terenske nastave i još mnogo toga otkrivaju studenti i predavači na RGN-u Borna Leš, Josipa Maslač, Silvio Šubić, prof. dr. sc. Vladislav Brkić, prof. dr. sc. Trpimir Kujundžić i dr. sc. Ivica Pavičić.
Priprema za tržište rada
Borna, Josipa i Silvio imaju puno „utakmica u nogama“ kada je u pitanju terenska nastava. Kažu nam da su na terenu bili desetak puta, iz različitih područja te za takav koncept imaju samo riječi hvale. Izlasci na teren pokrivaju razna područja, poput izrade kanala bušotine na kopnu i na moru, opremanje bušotina, proizvodnju nafte, plina i geotermalne vode, sabiranja i transporta fluida, obrada bušotinskih stijena i drugih. Josipi je najviše u sjećanju ostao izlazak na teren iz kolegija Povijest zemlje/Petrologija magmatskih i metamorfnih stijena te Geološkog kartiranja 1, na drugoj i trećoj godini preddiplomskog studija.
„Obje terenske nastave traju pet do šest dana u različitim dijelovima Hrvatske, na kojima prisustvuje veći broj profesora i studenta. U sklopu većine kolegija postoje naravno i jednodnevni izleti na neke bliže lokacije“, kaže Josipa.
Terenska nastava održava se u pravilu nekoliko dana jednom godišnje i obvezna je za sve studente i studentice koji pohađaju kolegije u sklopu kojih je prisutan takav oblik nastave. Mnoge terenske posjete vrlo su učinkovite i za networking te predstavljaju odličnu priliku za pronalazak prakse ili studentskog posla.
Sastavnice kvalitetne terenske nastave
Ovisno o tipu kolegija, razlikuje se organizacija i načini rada na terenu. Ivica nam objašnjava kako je nekim terenskim nastavama zadatak opisno pokazati studentima različite stijene, strukture, fosile i druge geološke pojave te ih staviti u regionalni kontekst, dok se kod drugih dobije konkretan zadatak te se od studenta očekuje adekvatno rješenje. „Primjer je takvih konkretnih zadataka na terenskoj nastavi u sklopu kolegija Geološko kartiranje 1, gdje studenti imaju zadatak napraviti geološku kartu zadanog područja“, pojašnjava Ivica.
Vladislav je kao jedan od ciljeva terenske nastave naveo upoznavanje s postupcima, opremom i materijalima koji se koriste prilikom naftno-rudarskih aktivnosti, od izrade kanala bušotine i opremanja do proizvodnje fluida, obrade i predaja kupcima. „Terenska nastava kombinira primjenu teoretskog znanja i rješavanje praktičnih zadataka u upoznavanju sa svim segmentima istraživanja i proizvodnje nafte, plina i geotermalne vode. Naročito su zanimljiva predavanja naših bivših studenata koji su sada zaposleni u realnom sektoru i najbolje mogu predočiti taj prijelaz iz akademske sredine u realni sektor. A rješavanjem određenih inženjerskih problema zanimljivost terenske nastave je tim veća“, ističe Vladislav.
„Poznavanje teorije i koncepata nužno je za proračune i problematiku kojom se bavimo na fakultetu jer je studij sam po sebi vrlo opsežan. Bez dobre vizualizacije procesa, tehnologije i mehanizma nema održivog razumijevanja same teorije, a time i kvalitetnog inženjerskog pristupa problematici“, ističe Borna, pričajući o primjeni teorije u praksi kao bitnoj stavci terenske nastave.
Prilika za upoznavanje Hrvatske i susjednih zemalja
Studirati na RGN-u između ostalog znači i putovati na razne destinacije – tako ukratko možemo opisati gdje se sve održava terenska nastava. Profesori su nam otkrili da studente na terensku nastavu vode diljem Hrvatske, ali i u susjedne Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Stjecanje praktičnih znanja događa se u površinskim i podzemnim rudnicima ugljena, arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, u rudnicima s podvodnom eksploatacijom šljunka i pijeska i drugdje. Geotermalno polje Zagreb, međimurska i podravska plinsko-kondenzatna polja, naftna polja u Moslavini i Slavoniji te geoelektrana Velika-1 kraj Bjelovara samo su neka od mjesta koja se također posjećuju tijekom terenske nastave.
„Osobito je interesantna posjeta offshore bušaćoj platformi i proizvodnim platformama na sjevernom Jadranu te Okoli kraj Velike Ludine, jedinom podzemnom skladištu plina u Hrvatskoj“, naglašava Vladislav.
Borni, Josipi i Silviju je pak ostalo u sjećanju preko pedeset lokaliteta iste ili različite geologije, ovisno o tipu nastave. Tako su istaknuli bušaću platformu Labin u Puli, centralno-plinsku stanicu Molve, šljunčaru Trstenik, cementaru i površinski kop tvrtke Holcim u mjestu Koromačno, lokalitete na Medvednici, Samoborskom i Žumberačkom gorju i mnoge druge.
Silvio ističe da terenska nastava ima bitnu ulogu u razumijevanju teorije jer je u području rudarstva velik značaj vizualizacije prostora pa na terenu studenti vide neke stvari koje na predavanjima, odnosno u knjizi ne vide. „U sklopu kolegija Eksploatacija i obrada arhitektonsko-građevnog kamena i kolegija Oplemenjivanje mineralnih sirovina posjetili smo ležišta arhitektonsko-građevnog kamena u Kanfanaru gdje se odvija podzemna eksploatacija i površinski kop tehničko-građevnog kamena u Pazinu“, prisjeća se Silvio. U lijepom su mu sjećanju i inozemni tereni: „Posjetili smo rudnike boksita i površinski kop arhitektonsko-građevnog kamena u Jajcu u Bosni i Hercegovini, gdje su nas radnici lijepo dočekali i prihvatili kao da se poznajemo čitav život.“
Studenti svih godina također obilaze i pojedina postrojenja tvrtki, poput LNG-a Hrvatska, Plinacroa i JANAF-a.
Teorija pretočena u stvarnost
Veseli li studente i profesore odlazak na terensku nastavu i koje su njene prednosti? „Volim ići na terensku nastavu jer je to opušteno druženje i svojevrsna nagrada studentima za cjelogodišnji rad i zalaganje na nastavi“, otkriva Trpimir te dodaje da je najveća prednost terenske nastave za studente što u stvarnosti vide i osjete duh i stvarnost budućeg zanimanja za koje se školuju. Ivica pak ističe kako voli izlazak na teren jer studentima ima priliku uživo, na stijenama pokazati sve što su teorijski prošli na predavanjima i vježbama kroz semestar. „Samo u Hrvatskoj na površini imamo stijene od prekambrija i paleozoika pa sve do recentnih taloga. Od vulkanskih stijena nekadašnjih vulkana i srednjooceanskih hrptova, koje se danas nalaze u jezgrama planinskih masiva, do karbonatnih stijena nastalih u plitkom moru“, govori Ivica te pojašnjava kako jetakva geološka građa izvanredan prirodni laboratorij za proučavanje povijesti zemlje i geološkog razvoja ovog područja.
Studenti dijele pozitivno mišljenje s profesorima i ističu da su najveće prednosti terenske nastave usvajanje praktičnih znanja, upoznavanje sa svim koracima istraživanja i proizvodnje nafte, plina i geotermalne vode te stručnjacima na terenu, kao i međusobno druženje i učenje jedni od drugih. Silvio kaže kako mu je zanimljivo čuti priče i svakodnevne situacije od pojedinih zaposlenika, a Borna naglašava kako su proteklih godina posjetili mnoga postrojenja i radilišta diljem Republike Hrvatske te da mnogi studenti koriste tu prigodu za daljnji razvoj karijere. „Profesori se uvijek pobrinu oko interakcije s relevantnim stručnjacima tijekom same terenske nastave kako nijedno naše pitanje ne bi ostalo neodgovoreno“, pojašnjava Borna. Josipa ističe da je geologija znanost koju je nemoguće studirati bez terenskih nastava: „Nema smisla učiti o svemu što se nalazi oko nas bez da to i vidimo, osobito kad većina poslova u struci zahtijeva primjenu teorijskog dijela u praksi.“
Vladislav skreće pozornost na projekt RGNStart, preko kojeg možete dobiti dodatnu praksu u ciljanoj tvrtki do tri tjedna. Na taj način postajete privremeni zaposlenici odabrane tvrtke, radite puno radno vrijeme te tako savladavate izazove koji vas čekaju nakon završetka studija. Uz navedeno, proširit ćete i svoju mrežu kontakata, a svoj boravak možete iskoristiti za svoj istraživački projekt, koji je vezan za izradu završnog i diplomskog rada.
Uspomene za cijeli život
Svi se slažu kako terenska nastava rađa nova poznanstva, bilo privatna ili poslovna. Ivici je svaka generacija posebna i sa svakom dijeli jednako vrijedne uspomene. Trpimir nam je otkrio da mu je kao studentu rudarstva prvi susret s podzemnom eksploatacijom ugljena u slovenskom rudniku lignita Velenje ostao u najljepšem sjećanju. „Iz današnje perspektive profesora, posebno me veseli zadovoljstvo i ponos na licima studenata kad na terenskoj nastavi stvarno osjete svoj budući poziv“, otkriva Trpimir.
Silvio ističe kako su mu u sjećanju ostale urezane razne znamenitosti, poput gradskih zidina u Jajcu, dok je na Bornu bušaća platforma Labin ostavila odličan dojam. Fascinirao ga je susret s modernim tehnologijama koje se uvelike razlikuju od konvencionalnih tehnologija korištenih na kopnu, razne priče inženjera koji su radili diljem svijeta te sam doživljaj stambenih jedinica na plovilu.
Josipa se posebno sjeća susreta s medvjedom na Velebitu, za kojeg kaže da se izgubio, a potom su se i oni „izgubili“, tj. pobjegli u Baške Oštarije. Teško joj je izdvojiti samo jednu uspomenu, ali terenska nastava je uvijek bila te vjeruje da će i dalje biti praćena večernjim druženjima uz gitaru, pjesmu i zabavu. Naposljetku, nakon nekog vremena studenti i sami međusobno organiziraju razna terenska druženja, što također govori o tome koliko im je taj dio studentskih dana posebno u srcu.
